Aktivnost pčela ne jenjava ali u veliko ovisi o paši, koje u pojedinim dijelovima možda i nema dovoljno. Bagrem je prošao a lipe i kestena nema svagdje. Pčelari koji imaju pokretne pčelinjake mogu idući za pašom aktivnost svojih pčela i održati, pa čak i potaknuti, dok pčele u stacioniranim pčelinjacima dolaze u ne zavidan položaj, ako u njihovoj blizini nema dovoljno medonosnog bilja koje sada cvjeta.
Pred cvatnju bagrema društva su uglavnom dosegla maksimum svog razvoja, ako smo sve poslove u prethodnom periodu obavili kako treba. Količina meda koju smo izvrcali pokazala je koliko smo bili dobri i upozorava da ne smijemo stati.
Poslovi pčelara nastavljaju se i u junu i svakako bi trebalo:

– SPRIJEČITI ROJENJE
U prethodnom mjesecu morali smo voditi računa na koje načine upravo ovo činiti i sada kada su nam društva jaka, dobro razvijena i kada smo maticu ograničili na jedan nastavak tj. ona je u plodištu moramo se zapitati da li je saće koje ima za nju dovoljno. Ograničena matičnom rešetkom ne može ići u medište, stoga moramo redovno kontrolirati da li u plodištu ima dovoljno prostora za njenu aktivnost. Svakako ćemo uz okvire s nepoklopljenim leglom i praznim saćem, dodavati i satne osnove i isijecati građevnjak. Pravovremeno vrcanje svakako suzbija rojevni nagon, jer ne smijemo dozvoliti da nam maticu blokira med. Prilikom vrcanja vršimo zamjenu starog, deformiranog saća i svakako i dalje brinemo o dobroj ventilaciji u košnici.

– FORMIRATI NUKLEUSE
Možemo i sada. To smo napomenuli za maj, ako ste krenuli već tada sa formiranjem nukleusa možete to nastaviti. Za novu zajednicu od velike je važnosti pravilan odabir matice, jer o njenim osobinama ovise i osobine novog društva.
Većina pčelara nastoji imati matice koje su selekcionirane i po tome pretpostavljamo i puno bolje.
Kod umjetno uzgojenih matica dobija se:
– povećanje prinosa,
-tolerantnost na varou,
-suzbija se rojevni nagon,
-potiče se brzina proljetnog razvoja, mirnoća i sl.

– KONTROLIRATI ZDRAVSTVENO STANJE
Posao je koji ne smijemo preskočiti. Svoje zajednice trebamo pregledati svakih dvanaestak dana. U ovom periodu u odnosu na zimu pčele žive kraće, ali su i puno aktivnije. Bolest legla ako se pojavi treba odmah suzbijati i svakako paziti na stepen  invadiranosti varoom, jer ona je tu.
Kontroliramo prirodni pad varoe, prebrojavajući ovog nametnika na podnici. Po nekim autorima ako nakon vrcanja meda kestena padne više od 10 varoa dnevno treba društvo liječiti.
Sve pčelinje zajednice koje su bez legla ( prirodni rojevi, bezmaci, otresene pčele za umjetne rojeve…) treba tretirati oksalnom ili mravljom kiselinom ili pak perizinom.
Za one koji se bave proizvodnjom matične mliječi ili voska nastupio je pravi trenutak zbog velikog broja mladih pčela, ali već smo napomenuli da se isijecanje građevnjaka treba redovno provoditi. O stanju u zajednici govori brzina gradnje trutovskog saća u građevnjaku. Na osnovu njega možemo pregledom zaključiti koji je stepen  invadirnosti varoom i znamo da je to istovremeno biološka metoda suzbijanja ovog nametnika.

– MNOŠTVO MLADIH PČELA MOŽEMO ISKORISTITI I ZA PROIZVODNJU ROJEVA.
Jedan od najjednostavnijih načina je naseljavanje košnice sa 3 okvira legla u svim stadijima razvoja, tome dodamo po 2 okvira s medom i peludom. Na to stresemo mlade pčele i iste večeri ili sljedeći dan dodamo u kavezu mladu, oplođenu maticu. Prihranjivat ćemo novu zajednicu sa 0,3 l sirupa 2-3 dana i kontrolirati razvoj.
Ako formirate rojeve za tržište, nakon formiranja roja odvest ćete ih na večer 10-ak km od osnovnog pčelinjaka gdje otvaramo leto i pčele prihranjujemo sa 0.5 l sirupa. Sljedeći dan dodajemo u kavezu oplođenu maticu. Nakon prihvaćanja matice, a to je obično za 2-3 dana roj je spreman za prodaju.