Mart je prvi proljetni mjesec, dani su duži i topliji, vegetacija kreće i javlja se prva proljetna paša. Posebno je važan unos peludi,( lijeska, mrtva kopriva, vrba, joha, kajsija, visibaba, maslačak, jaglac… ) jer je bitan za razvoj legla. U ovom mjesecu započinju ozbiljni radovi na pčelinjaku. Ako želimo da nam društva budu jaka trebali bi smo:

1. OČISTITI PODNJAČE – ( ako to nismo učinili tokom prethodna dva mjeseca ) pčele će to učiniti i same, ali pored sveg posla koji imaju mi ćemo to učiniti brže, pogotovo ako kod košnica sa pokretnom podnicom imamo i rezervne.
Za taj posao i nije toliko bitna vanjska temperatura, jer samo odvajanje podnjače ne utječe bitno na promjenu temperature u gornjem dijelu košnice. Uzorke uginulih pčela možemo uzeti i poslati na pregled ( koji sami plaćamo ).
U košnicama koje nemaju pokretnu podnjaču koristimo posebne čistilice- strugalice.

2. PREGLEDATI ZAJENDICE I EVIDENTIRATI TRENUTO STANJE – ako je vrijeme povoljno tj. ako je temperatura u hladu barem 14˚C, možemo pregledati zajednice. Pri tome trebamo ustanoviti:
– ima li zajednica maticu – nalaz legla u svim stadijima razvoja ( jaje, savijena i ispružena ličinka, poklopljeno leglo) govori nam da zajednica ima maticu.
– stanje pčelinjeg legla – matica polaže jaja u sredini klupka, zato ćemo prilikom pregleda uočiti neprekinute plohe pravilno raspoređenog legla u koncentričnim krugovima. Ako je već došlo do stadija poklapanja, središnji dio je poklopljen, a prema krajevima su mlađi stadiji legla. Ovakav nalaz govori nam da je matica dobra i plodna.
– zdravstveno stanje pčela- pažnju usmjeravamo i na okvire tj. satonoše i saće.
Na okvirima ne treba biti žuto smeđih mrlja, ako ih ima možemo pretpostaviti, da su društva zimovala na nekvalitetnom medu, da nisu na vrijeme pčele otišle na pročisni izlet ili da je društvo oboljelo od nozemoze. Sumnju na nozemozu možemo potvrditi nalazom spora uzročnika i u tom slučaju moramo pristupiti liječenju. Zdrave ličinke su sedefasto-sjajne, poklopci na poklopljenom leglu su ravni, bez udubina, rupica i sl., sve ostalo upućuje na oboljenje zajednice.
Prekomjeran vlaga, ako je ustanovimo prilikom pregleda, uzrokuje sporiji razvoj zajednica, pogoduje pojavi i širenju bolesti, te stoga trebamo što prije prebaciti okvire u čistu i suhu košnicu.
– zalihe hrane – na početku ožujka trebale bi iznositi 6-7 kg, a na kraju oko 5 kg. Stanje procjenjujemo odoka, uvidom koji smo dobili premještanjem okvira prilikom pregleda.
– jakost pčelinje zajednice – procjenjujemo brojem ulica koje pčele zauzimaju. Jake zajednice na početku ožujka zauzimaju 8- 9 ulica, srednje jake 6-7, a slabije 5-6 ili manje. Zajednice su se u ovom periodu već dosta “pomladile” i trebamo znati da matica u ovom periodu polaže 300-500 jaja dnevno.
Pregledom možemo uočiti i određene nepravilnosti npr.:
-ako nema legla, pčele jače zuje, ljuće su, drhte krilima.. – društvo nema maticu,
– razbacano leglo, ispupčeni poklopci – zajednica ima trutovnjaču.
– razbacano grupirano leglo, više jaja u stanicama saća – prisutne nadrimatice.

3. PRIHRANITI ZAJEDNICE – potrebno je, ako smo prilikom pregleda ustanovili da zajednica nema dovoljno hrane. Vanjska temperatura u ovom slučaju može utjecati na naš način prihrane, koji može biti:
– šećerno – mednim pogačama ili pak okvirima s medom, ako je temperatura, posebno noću još dosta niska, niža od 10 ˚C.
šećernim sirupom ( omjer šećer- voda 2:1 ). Prihranjivati možemo svakih par dana sa 1-2 l otopine, dok ne popunimo zalihe potrebne za ovo doba godine.
Po potrebi u pogače ili sirup možemo dodavati i određeni ljekoviti pripravak, ako je zajednicu potrebno liječiti.
U ovom periodu može se krenuti i sa tzv. stimulativnim ( podražajnim )prihranjivanjem. Ono se vrši davanjem manje količine ( 2-3 dl ) tople šećerne otopine ( omjer 1:1 ) svakih 1- 2 dana, a ako nema unosa nektara obrok se može i udvostručiti. Ovo se prihranjivanje provodi bez obzira na količinu hrane u košnici s tim da je efikasno samo u jakim zajednicama i s njim počinjemo kada pčele više nisu u klupku. Po nekim autorima to bi trebalo raditi svakodnevno tijekom tri tjedna od dana kad procvjeta kajsija.

4. SANIRATI SLABIJE ZAJEDNICE – tj. pripojiti ih jačim zajednicama možemo preko novinskog papira, prethodno možemo ukloniti lošu maticu.

5. ZAMIJENITI STARO I NEPRAVILNO SAĆE – jer jedino u stanicama pravilnog oblika matica može razviti pravilno leglo. Satne osnove još ne stavljamo, jer je za izradu saća potrebna obilna paša i dovoljan broj mladih pčela kojima su u funkcije voskovne žlijezde.

6. PRIPREMITI DOVOLJAN BROJ UŽIČANIH OKVIRA – ako to do sada niste učinili, krajnje je vrijeme za to. Vodite računa o starosti satnih osnova koje koristite, jer one moraju odstajati kako se u košnici ne bi otezale.

7. OFORMITI POJILA – od ožujka treba u pčelinjaku osigurati dovoljnu količinu vode, jer zbog razvoja legla i velike potrošnje peludi, ona je neophodna. Pojilo treba biti čisto, na suncu i nikada ne smije ostati bez vode, jer u tom slučaju pčele odlaze dalje tražiti vodu. U vodu se može osim lijeka ( npr. nozepip ), ako je potrebno liječiti zajednicu, dodati i mala količina kuhinjske soli.

8. UTOPLITI SLABIJE ZAJEDNICE – najbolje novinskim papirom koji u nešto debljem sloju stavljamo na poklopac. Istovremeno je potrebno zamijeniti stari utopljavajući materijal ako je vlažan.

9. DIJAGNOSTICIRATI INVADIRANOST VAROOM – da bismo utvrdili stupanj invadiranosti na 5 % zajednica trebamo provesti kontrolno tretiranje. Ako nakon kontrolnog tretiranja na kontrolnom podlošku nađemo više od 20 varoa zajednice je potrebno liječiti.

10. ZAŠTITITI REZERVNO SAĆE OD VOSKOVOG MOLJCA – jer se on počinje razvijati na temperaturama višim od 9 ˚C. Saće zaštićujemo sumporom, octenom ili mravljom kiselinom.