Daruvar, Daruvarski Brestovac, 250418 Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika, Tvrtko Matijevic, kandidat koji uzgaja pcele i proizvodi pcelinji otrov. Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Tvrtko Matijević uzgaja pčele i proizvodi pčelinji otrov

 Izbor za najboljeg poljoprivrednika, koji u Hrvatskoj organizira europarlamentarka Marijana Petir, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je deset najboljih. Ovo su njihove priče..

Prvi susret s pčelama imao sam prije sedam godina, kada me prijatelj zamolio da mu pomognem preseliti pčele na pašu lipe u okolicu Virovitice. Nisam imao puno iskustva, a uz sve to, prijatelj mi je dao premalo pčelarsko odijelo s rupama, umjesto čizama nosio sam tenisice, a na rukama rukavice za čišćenje WC-a.

Dok smo premještali košnice, uznemirene pčele po dijelovima otkrivenog tijela izbole su me na 49 mjesta, ali osim oteklina nisam imao težih posljedica. Ne znam je li to bilo od adrenalina oko cijele akcije opasnog seljenja ili od pčelinjeg otrova koji se nataložio u mojem tijelu, ali ubrzo sam euforično počeo vikati: “Sviđa mi se, sviđa mi se, želim to raditi”. I tako je sve počelo.

Najveći proizvođač

Ovo je početak priče o druženju tada 19-godišnjeg studenta agronomije iz Zagreba Tvrtka Matijevića s pčelama, medom i pčelinjim otrovom, čiji je danas najveći proizvođač u Hrvatskoj. Nakon tog bliskog susreta i uboda Tvrtko je kupio svoje prve dvije košnice i smjestio ih na seoskom imanju koje je njegov otac Anto kupio kao vikendicu u Daruvarskom Brestovcu. Tamo je Tvrtko, uz nasade aronije, usavršavao proizvodnju meda, peluda i voska na iskustvima starijih pčelara, ali i na, kako kaže, vlastitim pogreškama, a danas ima 70 košnica. Prijelomni trenutak u njegovu promišljanju o čarobnim pčelinjim putanjama dogodio se kada se na kolegiju kod profesora Nikole Kezića uključio u radnu skupinu koje je tri mjeseca radila na izlučivanju pčelinjeg otrova.

Daruvar, Daruvarski Brestovac, 250418 Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika, Tvrtko Matijevic, kandidat koji uzgaja pcele i proizvodi pcelinji otrov. Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Bruno Konjevic / CROPIX

– Kako nisam baš znao puno o tome, počeo sam surfati internetom i tražiti kako se to sakuplja. U svibnju 2015. u svojem sam pčelinjaku počeo sakupljati pčelinji otrov. Prvo sam ispitivao kako i kojim uređajima za sakupljanje pčelinjeg otrova možemo dobiti najveću količinu i najbolju kvalitetu tog otrova. Na raspolaganju smo imali više vrsta uređaja koji svojim naponom između 7 i 12 volti iritiraju pčelu te ona bode u staklo u koje ispušta otrov. Na samom početku dobivali smo toliko loše rezultate da jednostavno nismo mogli dobiti bijeli otrov kakav tržište traži. Nakon toga sinulo mi je da bih mogao pokušati staviti foliju preko stakla, pri čemu će nečistoće i nektar ostati na foliji, a žalac bi trebao probiti foliju i ostaviti čisti otrov na staklu. Kada smo izvukli uređaje iz košnice, ostavili smo stakla da se posuše te skinuli foliju. Kada smo vidjeli rezultat, bili smo jako ponosni: dobili smo otrov bijel kao šećer u prahu. To je bilo to, ali nešto me još kopkalo – priča nam Tvrtko dok se pripremamo za snimanje sakupljanja otrova, koje se inače radi u ranim jutarnjim satima.

Poučeni njegovim iskustvom s premalim odijelom, odbili smo presvlačenje, pa fotoreporteru Bruni prepuštamo opasniji dio snimanja. Uz roj uznemirenih pčela, vidjeli smo to sa sigurne udaljenosti, obojica su prošla bez uboda. Ono što ga je kopkalo, Tvrtko nam je objasnio kasnije.

– Kada smo dobili otrov kakav je zanimljiv tržištu, sljedeći cilj nam je bio dobiti što veću količinu otrova u što kraćem vremenu. Ispitivanjem svih uređaja koje smo imali dolazili smo do nama slabih rezultata. Bila je to količina od 0,05 do 0,1 gram po košnici, što nam se činilo jako malo kad znamo da u košnici prosječno imamo oko 45.000 pčela, a 10.000 pčela ima količinu otrova od 1,2 grama. Nakon svih ispitanih uređaja odlučili smo pokrenuti suradnju s električarima – objašnjava Tvrtko.

Testiranje

Daruvar, Daruvarski Brestovac, 250418 Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika, Tvrtko Matijevic, kandidat koji uzgaja pcele i proizvodi pcelinji otrov. Na fotografiji: Tvrtko Matijevic skuplja pcelinji otrov s staklene ploce Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Bruno Konjevic / CROPIX

Tvrtko Matijević

Kada su stavili sve komponente i sklopili uređaj, počeli su ga testirati i dobili količinu od 0,2 grama otrova po košnici, što je bilo dvostruko više nego s uređajima koje su imali u početku. Međutim, odlučili su isprobati skupljanje pčelinjeg otrova unutar košnice.

– Tu smo imali više ispitivanja; stavljanje uređaja u okvir, stavljanje uređaja između dva nastavka te, kao treću metodu, koja se pokazala kao najbolja, sakupljanje pčelinjeg otrova na vrhu košnice prekrivene kupolom. Tu metodu i danas koristimo jer pčele u vrijeme sakupljanja otrova nisu agresivne – kaže Tvrtko.

Nakon istraživanja pčelinji su otrov analizirali u Institutu “Andrija Štampar”. Rezultati su bili odlični. Dobili su otrov prve klase sa 66,9 posto melitina, što ih svrstava u višu klasu, čije je obilježje 50 posto melitina. Nakon toga Tvrtko je odlučio ugostiti pčelare iz Daruvara, prikazati im kako sakupljati pčelinji otrov i zaraditi uz malo truda. Pčelari su mu se, kaže, požalili na probleme male otkupne cijene pravog domaćeg meda te raznih mješavina kineskog i patvorenog meda koje se legalno prodaju u dućanima i na tržnicama.

Daruvar, Daruvarski Brestovac, 250418 Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika, Tvrtko Matijevic, kandidat koji uzgaja pcele i proizvodi pcelinji otrov. Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Bruno Konjevic / CROPIX

No, ubrzo su se uhvatili posla s vađenjem pčelinjeg otrova. Prije dvije godine bilo ih je sedam sa 1400 košnica iz područja Daruvara, lani im se pridružilo još šest iz Hrvatske Kostajnice, pa ih je ukupno bilo 13 sa 2900 košnica. Tada su sakupili prvi kilogram pčelinjeg otrova koji na tržištu postiže cijenu od 150.000 kuna. U 2018. očekuju da će ih biti 20 s oko 3500 košnica i da će prikupiti više kilograma tog “pčelinjeg bijelog zlata”.

Tvrtko se nada da će uskoro uspjeti okupiti oko 1000 pčelara sa 70.000 košnica i tako postati jedan od najvećih proizvođača pčelinjeg otrova u Europi.

– Najteži posao u proizvodnji pčelinjeg otrova je struganje, skidanje osušenog pčelinjeg otrova sa stakla. Jedino čime se može strugati pčelinji otrov je žilet; koristimo jedan žilet za jedno staklo jer ga prebrzo tupi. Pčelinji otrov proizvode pčele u prva dva tjedna svoga života. Nakon što ga proizvedu, tamo ostaje do kraja života pčele. U otrovnom mjehuru pčele ima od 0,5 do 0,12 mg pčelinjeg otrova. Osnovna funkcija pčelinjeg otrova je zaštita pčele. Ako vas ubode, ona će uginuti, ali kada se zalijepe na stakalce, ostaje im dovoljno da prežive. Najvažnija supstanca pčelinjeg otrova je bjelančevina melitin, jaki antiupalni agens koji potiče izlučenje kortizola, hormona nadbubrežne žlijezde, objašnjava nam vispreni i poduzetni Tvrtko, koji nam je u nekoliko sati druženja pokazao što bi mladi fakultetski agronomi mogli raditi kada bi uistinu živjeli ono što su studirali. I bez pomoći roditelja, uhodanog biznisa koji nasljeđuju i koji ih slabo zanima.

Prerađevine

Daruvar, Daruvarski Brestovac, 250418 Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika, Tvrtko Matijevic, kandidat koji uzgaja pcele i proizvodi pcelinji otrov. Na fotografiji: Tvrtko Matijevic s nekim svojim proizvodima od pcelinjeg otrova Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Bruno Konjevic / CROPIX

Tvrtko Matijević

Svoje predavanje o pčelinjem otrovu Tvrtko nam nastavlja s tri najvažnije stavke otkupa; količina melitina, vlaga i čistoća otrova. Pčelinji otrov se najviše koristi u farmaceutskoj industriji; za proizvodnju krema za pomlađivanje kože ili, kao u Tvrtkovu slučaju, kao krema za sportske ozljede, reumatske bolesti i migrene.

Na prijavu za najboljeg mladog poljoprivrednika nagovorila ga je djevojka Mirna, rekavši mu kako smatra da je ovo nešto sasvim novo na hrvatskom tržištu, pa je željela da Tvrtko upozna ljude s time.

– Želio bih pokazati ljudima da imamo i druge pčelinje proizvode osim meda, peluda i propolisa. Uz proizvodnju meda i pčelinjeg otrova, bavimo se proizvodnjom aronije, koju smo posadili prije pet godina, na površini od 6000 četvornih metara, a riječ je o ukupno 11.000 sadnica. Proizvodimo prerađevine od aronije: sok, džem, čaj i med, koji se mogu pronaći na Facebook stranici Bobica zdravlja – zaključuje Tvrtko.